Mjera “Biram Hrvatsku”, koja potiče povratak iseljenika i samozapošljavanje u Hrvatskoj, od 2022. godine do danas privukla je 1802 povratnika. Podaci su predstavljeni na konferenciji Ministarstva rada i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gdje je najavljena i nova verzija programa pod nazivom “Biram Hrvatsku 2.0”.
Prema informacijama predstavljenima u Zagrebu, najveći broj povratnika stigao je iz Njemačke, Austrije, Irske i Švicarske. Maksimalna potpora za samozapošljavanje i povratak trenutno iznosi 27 tisuća eura, a kroz poslovne subjekte otvorene zahvaljujući ovoj mjeri zaposleno je gotovo 2500 radnika.
Stiže “Biram Hrvatsku 2.0”
Ministar rada Alen Ružić poručio je kako je vrijeme za novu fazu programa jer se tržište rada u Hrvatskoj značajno promijenilo.
Naglasio je kako Hrvatska danas ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti, koja iznosi oko 3,7 posto, te da država sada želi privući specifične profile ljudi koji nedostaju domaćem tržištu rada. Nova verzija mjere trebala bi biti predstavljena do kraja godine.
Prema najavama, fokus više neće biti samo na općem povratku iseljenika, nego na visokoobrazovanim stručnjacima, deficitarnim zanimanjima i talentiranim pojedincima.
Ministar je posebno spomenuo zdravstvene djelatnike koji su napustili Hrvatsku, ali sada ponovno obnavljaju licence za rad u domovini. Uz njih, država želi privući i ljude s visokim kompetencijama, kao i pojedince iz kreativnih industrija i drugih specijaliziranih područja.
Sve više zahtjeva za povratak
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar izjavio je kako je za ovu mjeru do sada izdvojeno oko 27 milijuna eura.
Istaknuo je da program nema samo cilj vratiti ljude u Hrvatsku, nego i potaknuti razvoj slabije razvijenih krajeva zemlje. Prema njegovim riječima, broj zahtjeva iz godine u godinu raste.
Tijekom 2025. godine zaprimljeno je više od 700 zahtjeva, a ove godine očekuje se još veći interes.
Hrvatska pokušava okrenuti migracijski trend
Državni tajnik Ivan Vidiš rekao je kako se posljednjih godina počeo mijenjati dugogodišnji negativni trend iseljavanja.
Podsjetio je kako je vrhunac odlazaka iz Hrvatske zabilježen 2017. godine, dok danas država bilježi sve više povrataka. Naveo je i da je od 2015. godine do danas otvoreno oko 300 tisuća novih radnih mjesta.
Govoreći o plaćama, Vidiš je naglasio da Hrvatska danas u određenim dijelovima svijeta postaje konkurentnija nego prije, posebno u usporedbi s državama Latinske Amerike gdje živi velik broj Hrvata i njihovih potomaka.
Povratnici: “Imali smo novac, ali ne i život”
Na konferenciji su svoja iskustva podijelili i povratnici koji su iskoristili mjeru “Biram Hrvatsku”.
Ana Filipović vratila se iz Njemačke nakon osam godina života u toj zemlji. Kroz program je otvorila obrt za izradu nakita.
Kako je rekla, život u Njemačkoj donio joj je financijsku sigurnost, ali ne i osjećaj pripadnosti.
“Osam godina imali smo samo novac, no nedostaju ti tvoji ljudi, obitelj, kraj, domovina”, izjavila je Filipović.
Slično iskustvo podijelila je i Michelle Jurić, koja se u Hrvatsku vratila iz Australije prije sedam mjeseci.
Istaknula je kako joj je državna potpora pomogla kod pokretanja vlastitog posla, ali je upozorila da administracija i dalje predstavlja veliki problem za mnoge povratnike.
