Hrvatska posljednje dvije godine bilježi kontinuirani rast broja povratnika iz iseljeništva. Među njima su i stotine Hrvata iz Južne Amerike, no povratak u domovinu često im otežavaju administrativne prepreke, posebno dugotrajno priznavanje inozemnih diploma.
Na taj je problem upozorio državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Mladen Barać tijekom 9. Susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike, održanog u argentinskoj Cordobi.
Prema njegovim riječima, broj Hrvata koji se iz južnoameričkih zemalja godišnje doseljavaju u Hrvatsku mjeri se stotinama. Međutim, smatra da postoji prostor za znatno veći broj povratnika ako se uklone prepreke koje otežavaju njihov dolazak i integraciju.
Na priznavanje diploma čekaju i dvije godine
Jedan od najvećih izazova za povratnike jest priznavanje obrazovanja stečenog u inozemstvu. Barać je upozorio da pojedini povratnici čekaju godinu ili dvije kako bi im hrvatske institucije priznale diplome.
Posebno zabrinjava činjenica da se takvi slučajevi odnose i na stručnjake čija su zanimanja deficitarna na hrvatskom tržištu rada.
Zbog dugotrajnih administrativnih postupaka kvalificirani ljudi ne mogu odmah nastaviti raditi u svojoj struci, iako Hrvatskoj nedostaje radnika u brojnim sektorima.
Barać smatra da je potrebno pojednostavniti i ubrzati postupke priznavanja inozemnih kvalifikacija.
Mladi potomci iseljenika pokazuju velik interes za Hrvatsku
Tijekom susreta u Cordobi posebno je istaknut interes mlađih generacija hrvatskih iseljenika za učenje hrvatskog jezika i upoznavanje domovine svojih predaka.
Za mnoge je upravo učenje jezika prvi korak prema snažnijem povezivanju s Hrvatskom, a pojedini se nakon toga odlučuju na preseljenje.
Ipak, dolaskom u Hrvatsku počinju novi izazovi. Osim priznavanja diploma, povratnici se suočavaju s pronalaskom zaposlenja, prilagodbom tržištu rada i rješavanjem stambenog pitanja.
Ministarstvo demografije i useljeništva zato planira nastaviti postojeće programe namijenjene iseljeništvu te razvijati nove mjere koje bi olakšale povratak i integraciju.
Argentina kao prilika za gospodarsku suradnju
Na susretu se razgovaralo i o jačanju gospodarskih veza između Hrvatske i južnoameričkih država, posebno Argentine.
U razgovorima je sudjelovao i hrvatski ministar poljoprivrede David Vlajčić, a među mogućim područjima suradnje istaknute su poljoprivreda, proizvodnja hrane te razmjena znanja i tehnologija.
Barać smatra da hrvatske zajednice u Južnoj Americi mogu imati važnu ulogu u povezivanju gospodarstava i stvaranju novih poslovnih prilika.
Tijekom svojeg prvog službenog posjeta hrvatskim zajednicama na tom kontinentu posebno je istaknuo njihovu povezanost, očuvanje hrvatskog identiteta i snažnu privrženost zemlji svojih predaka.
Iako je najavljena potreba za učinkovitijim sustavom povratka, konkretni rokovi za ubrzavanje postupaka priznavanja inozemnih diploma zasad nisu predstavljeni.
