Veliko zanimanje hrvatskih iseljenika obilježilo je susret s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem, održan 30. listopada u Münchenu. Dvorana Hrvatske katoličke župe München pokazala se premalom za sve zainteresirane, pa je susret preseljen u prostraniju kapelu. Ondje se okupilo oko 200 ljudi različitih generacija.
Susret pod nazivom „Hrvati izvan Republike Hrvatske kao demografski potencijal” zajednički su organizirali Hrvatska katolička župa München, Akademski krug i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Münchenu.
Ministar je okupljenima predstavio državne programe i potpore namijenjene hrvatskim povratnicima. Osim mjera Ministarstva demografije i useljeništva, obuhvatio je i programe drugih ministarstava te državnih institucija.
Od samozapošljavanja do stambenog zbrinjavanja
Tijekom prezentacije Šipić je detaljno obrazložio mogućnosti samozapošljavanja, stambenog zbrinjavanja te potpore obiteljima i mladima. Posebno je predstavio mjeru „Biram Hrvatsku”, kojom Hrvatski zavod za zapošljavanje potiče povratak hrvatskih iseljenika i njihovo uključivanje na domaće tržište rada.
Govorio je i o demografskim mjerama, ulaganjima u dječje vrtiće i škole te potporama roditeljima. Naglasio je kako Hrvatska želi stvoriti bolje uvjete za život i rad te potaknuti povratak svojih građana iz inozemstva.
Ministar je poručio da su vrata domovine širom otvorena svima koji se žele vratiti. Pritom je priznao da su mnogi Hrvati napustili zemlju zbog gospodarskih teškoća i potrage za sigurnijom budućnošću.
Iseljenici iznijeli probleme s hrvatskom administracijom
Nakon izlaganja uslijedio je razgovor s okupljenima. Dio sudionika postavljao je konkretna pitanja o državnim potporama, dok su drugi govorili o osobnim iskustvima i poteškoćama u kontaktima s hrvatskim institucijama.
Posebno su se isticali problemi povezani sa sporim administrativnim postupcima i rješavanjem zahtjeva. Ministar je strpljivo saslušao sudionike i odgovarao na njihove nedoumice.
U pojedinim slučajevima Šipić i njegovi suradnici preuzeli su kontaktne podatke okupljenih kako bi naknadno pokušali pomoći u rješavanju njihovih problema.
Susret je pokazao da među hrvatskim iseljenicima postoji zanimanje za povratak, ali i potreba za konkretnom institucionalnom podrškom. Predstavljene državne mjere nude različite mogućnosti, no za ljude koji nakon dugogodišnjeg života u inozemstvu razmišljaju o povratku jednako su važni jednostavni postupci, pouzdane informacije i pomoć nadležnih institucija.
