Šezdesetak mladih Hrvata sa svih kontinenata okupilo se u Zagrebu na konstituirajućoj sjednici Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske.
Riječ je o savjetodavnom tijelu Vlade koje bi trebalo dodatno povezati domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Jedan od ciljeva bit će informiranje i motiviranje mladih na povratak u Hrvatsku.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je kako Vladu u politici prema Hrvatima izvan Hrvatske vodi ideja jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske.
Naglasio je da se Hrvatska nakon ostvarenja samostalnosti i međunarodnog priznanja nalazi u fazi dodatnog jačanja države kroz politiku modernog suverenizma.
Tri glavna područja politike prema Hrvatima izvan Hrvatske
Plenković je naveo kako je politika Vlade prema Hrvatima izvan Hrvatske podijeljena u tri osnovna segmenta.
Prvi se odnosi na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda u najvažnijoj hrvatskoj susjednoj državi.
Drugi segment obuhvaća hrvatsku nacionalnu manjinu u 12 europskih država. Treći se odnosi na potomke Hrvata koji su se kroz različite valove iseljavanja nastanili u Europi i na drugim kontinentima.
Premijer je istaknuo kako su u mandatima njegovih vlada znatno povećana izdvajanja za aktivnosti povezane s Hrvatima izvan Hrvatske.
Izdvajanja povećana sa 16 na 200 milijuna eura
Prema Plenkovićevim riječima, prije deset godina za aktivnosti Hrvata izvan Hrvatske izdvajalo se oko 16 milijuna eura.
Danas je, kroz međuresorsku suradnju, taj iznos povećan na približno 200 milijuna eura.
Premijer je ocijenio da se sada radi o ozbiljnijem, sustavnijem i transparentnijem modelu financiranja aktivnosti koje država smatra svojom obvezom prema Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske.
Mladim Hrvatima okupljenima na sjednici predstavio je i aktualne podatke o zaposlenosti u Hrvatskoj.
Naveo je da je prije deset godina u zemlji bilo više od 300.000 nezaposlenih, dok ih je danas oko 61.000.
Stopa nezaposlenosti iznosi 3,2 posto, što je, prema njegovim riječima, razina koja pokazuje da osobe spremne i željne rada danas u Hrvatskoj mogu pronaći posao.
Kao dodatni pokazatelj potreba hrvatskog tržišta rada spomenuo je oko 150.000 stranih radnika zaposlenih u turizmu, ugostiteljstvu, prometu, uslugama i građevinarstvu.
Porezne olakšice i mjere za povratnike
Plenković je istaknuo kako postoje posebni programi namijenjeni poticanju povratka Hrvata iz inozemstva.
Među njima je oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak tijekom pet godina za osobe koje su najmanje dvije godine živjele izvan Hrvatske.
Premijer je tu mjeru opisao kao važan poticaj za povratak. Dodao je kako postoje i drugi programi kroz koje povratnici mogu dobiti financijsku potporu za pokretanje vlastitog poslovanja.
Mladima izvan Hrvatske poručio je da je Hrvatska danas demokratska i politički stabilna država.
Mladi dobivaju prostor za sudjelovanje u donošenju politika
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas ocijenio je osnivanje Savjeta važnim korakom u odnosima Hrvatske s mladim naraštajima izvan njezinih granica.
Naveo je kako je osnivanje tog tijela omogućeno izmjenama i dopunama zakona koji uređuje odnose Hrvatske s Hrvatima izvan zemlje iz 2025. godine.
Prema njegovim riječima, Savjet će mladim Hrvatima dati priliku da sudjeluju u oblikovanju politika koje se izravno odnose na njih.
Milas je istaknuo da mladi nisu samo budućnost hrvatskog naroda, nego i njegova sadašnjost, zbog čega njihov glas treba čuti već danas.
Članovi Savjeta dolaze iz različitih država, društvenih okolnosti i zajednica. Međutim, povezuje ih pripadnost hrvatskom narodu i želja da ostanu povezani s domovinom.
Upravo se u toj raznolikosti, prema Milasovim riječima, nalazi najveća snaga Savjeta.
Prvi institucionalni prostor namijenjen mladima izvan Hrvatske
Predsjedatelj konstituirajuće sjednice prvog saziva Savjeta Ivan Ćavar ocijenio je da mladi Hrvati izvan Hrvatske osnivanjem tog tijela prvi put dobivaju vlastiti institucionalni prostor.
Savjet bi trebao služiti za dijalog, suradnju i iznošenje prijedloga o pitanjima koja utječu na budućnost hrvatskog naroda izvan Hrvatske.
To se odnosi na mlade iz Bosne i Hercegovine, hrvatskih manjinskih zajednica i hrvatskog iseljeništva.
Ćavar je poručio da Savjet ne bi trebao biti samo formalno savjetodavno tijelo, nego mjesto partnerstva i suradnje.
Njegovi članovi svojim znanjem, iskustvom i inicijativama trebali bi doprinositi oblikovanju prijedloga važnih za mlade Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske.
Sudionicima sjednice obratili su se i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić.
Pozvali su mlade Hrvate izvan Hrvatske da preuzmu odgovornost za politički i društveni razvoj zemlje te da svojim djelovanjem nastave povezanost domovinske i iseljene Hrvatske.
