Povratak u Hrvatsku sve je češća tema među Hrvatima koji godinama žive u inozemstvu. Iako mnogi razmišljaju o povratku, iskustva onih koji su taj korak već napravili pokazuju da najveći izazovi često ne počinju pronalaskom posla, nego snalaženjem u administrativnom sustavu.
Na nedavnom Susretu mladih hrvatskih povratnika u Zagrebu sudionici iz Australije, Argentine, Njemačke, Austrije, Čilea i drugih zemalja podijelili su svoja iskustva te upozorili da nepovezanost državnih institucija i složeni administrativni postupci predstavljaju najveće prepreke uspješnom povratku.
Administracija i nepovezan sustav najveći su izazovi
Sudionici susreta istaknuli su kako su informacije potrebne za povratak često raspoređene na brojnim službenim internetskim stranicama, dok administrativni postupci mogu biti zbunjujući i dugotrajni.
Sociolog i povratnik iz Njemačke Drago Jukić upozorio je da se mnogi povratnici teško snalaze u hrvatskom administrativnom sustavu te da ni lokalne institucije često ne razumiju specifične okolnosti ljudi koji se vraćaju iz inozemstva.
Jezik i kultura važni su za uspješan povratak
Turistički vodič i povratnik iz Argentine Nadir Ivanović naglasio je kako je važno učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu još prije samog dolaska.
Prema njegovim riječima, upravo poznavanje jezika omogućuje povratnicima da Hrvatsku dožive kao vlastiti dom, a ne kao stranu zemlju.
Povratnici očekuju veću otvorenost društva
Sistemski inženjer i povratnik iz Australije Jozo Kolakušić osvrnuo se na reakcije s kojima se mnogi susreću nakon povratka.
Istaknuo je kako ih često dočekuje pitanje: “Što ćeš ti ovdje?”, iako se Hrvate iz dijaspore godinama poziva na povratak.
Sudionici smatraju da je, uz odgovornost države, potrebna i veća spremnost društva da prihvati povratnike i prepozna vrijednost njihovih iskustava stečenih u inozemstvu.
Država mora olakšati povratak
Državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać rekao je kako najveća odgovornost leži na državi.
Kao glavne probleme izdvojio je tromost administrativnog sustava i nedovoljnu spremnost institucija da odgovore na potrebe povratnika. Naglasio je i važnost postizanja šireg društvenog konsenzusa o važnosti povratništva.
Hrvatska nudi sigurnost i nove prilike
Unatoč brojnim izazovima, sudionici susreta istaknuli su da Hrvatska danas nudi brojne prednosti. Kao najvažnije naveli su sigurnost, očuvanu kulturu, blizinu obitelji i sve veće poslovne mogućnosti.
Povratak, smatraju, zahtijeva inicijativu, prilagodbu i realna očekivanja, ali može biti kvalitetna životna odluka.
Kako je poručio Jozo Kolakušić:
“Nikada nije pravo vrijeme za povratak, ali nikada nije bilo bolje vrijeme.”
Nakon panela sudionici su predstavili vlastite poslovne projekte i društvene inicijative kojima žele pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i lokalnih zajednica. Organizatori iz Udruge Mladi za Domovinu najavili su kako žele da Susret mladih hrvatskih povratnika postane tradicionalno mjesto okupljanja svih koji su se već vratili ili tek razmišljaju o povratku u Hrvatsku.
